ACTA #ACT?
Mnogi moji prijatelji šeću protiv ACTA. Meni je osobno drago da je intelektualno vlasništvo konačno došlo u središte društvene pažnje. Predstoje nam mnoge promjene. Ako netko u ovim vremenima ima vremena i strpljenja čitati ozbiljnije promišljenu problematiku intelektualnog vlasništva i položaja prava u modernim društvima evo mojeg malog stručnog doprinosa: http://www.scribd.com/doc/62077636/Abundance-of-Sources. Tko želi može ga i kupiti na Amazon Kindle DTP dućanu umjesto da ga slobodno downloada 😉
Ako me je išta iznenadilo u raspravi o ACTA, budući da je nepoznavanje problematike IV bilo donekle očekivano, jest upravo svijest koja se postepeno počela pojavljivati na FB i Twitter postovima o tome da kod ACTA nisu problematični dijelovi koji se odnose na intelektualno vlasništvo, nego oni koji se odnose na pitanja privatnosti i slobode Internet-a, npr.: Stjepko Varga @stjepko: “Biti protivnik ACTA-e ne znaci nuzno biti zagovornik piratstva. Možda samo protivnik globalnog liberalnog kapitalizma van kontrole.” 2 Favorites, 11:06 AM – 12 Feb 12 via Twitter for iPhone · Details
Moglo bi se raći da značajan dio ljudi koji su protestirali zapravo dopušta zaštitu intelektualnog vlasništva na nespecificirani način, ali inzistira da su slobode Interneta nedodirljive. Osobno, vjerujem da je stanje zapravo kompliciranije od ove dihotomije jer uslijed digitalizacije pitanja intelektualnog vlasništva doživljavaju promjene, istovremeno konvergirajući sa drugim pitanjima, kao što je sloboda i protok informacije, te privatnost. Njih će ubuduće biti sve teže lučiti odvojeno i tu će se pravni sustav i dalje pokazivati kao sve manje adekvatan sustav uređivanja društvenih odnosa. Poticajan je bio i post Jasmina Krpana, kao autora jedne izuzetno popularne fotografije, kao doprinos ravnoteži rasprave: http://on.fb.me/y9dd9Z
Jasmin Krpan “Da se pridružim raspravi o autorskim pravima i slobodi interneta. Daklem – da sam za ovu fotografiju, snimljenu prije 30 godina, dobio po 1 euro svaki puta kada ju je netko iskoristio moja financijska situacija bila bi drugačija. Od ljudi koji ju štampaju na majice i te majice prodaju pa do onih koji ju koriste za plakate pa do onih koji njome “ukrašavaju” svoje internet stranice imao bih solidan prihod. E, sad! Tko je tu u pravu? Oni koji koriste tu fotografiju bez da mi plate taj 1 euro ili ja s obzirom da cijeli život plaćam struju, vodu, hranu, školovanje djece novcem koji zarađujem od fotografije? Zašto ja ne mogu koristiti rezultate tuđeg rada besplatno? Zar je rad samo lopatanje? Mislim da internet doprinosi drastičnom smanjenju cijena. Meni internet omogućuje da ponudim svoje fotografije milijunima ljudi i logično je da cijena onda ne može biti kao kad je bila, zbog tehnologije, dostupna malom krugu. Drugim rječima stvari nisu crno bijele, besplatno korištenje nečijeg rada će ga ostaviti bez sredstava za daljnji rad. No, isto tako mislim da npr. software ili fotografije koje su dostupne milijunima ne mogu imati cijenu kao u doba prije interneta. Dobar primjer je android market. Ni jedna aplikacija na njemu nema cijenu od npr. 5000 dolara. No, kad neku aplikaciju kupi pet milijuna ljudi, zato jer je dobra, po 3 dolara onda je to isplativo. Bojim se da ideja totalno besplatnog ide na ruku nesposobnima tj. da je to uranilovka u kojoj sjajno egzistiraju mediokriteti.”
Konačno, evo i snimke emisije Prozor u digitalno sa @ivanbrezakbrkan i ovaj blogger o SOPA/PIPA sa HRT 3 program čiji se sadržaj odnosi na pitanja intelektualnog vlasništva vezana i na ACTA: http://rnz.hrt.hr/view_file.php?dat_id=60093&view=y (http://rnz.hrt.hr/view_file.php?dat_id=60093&view=y)